Izvor: Slobodna Dalmacija
Baterijski sustavi predstavljaju jednu od najvažnijih inovacija u elektroenergetici jer omogućuju stabilniji rad mreže, sigurniju opskrbu električnom energijom i učinkovitije korištenje postojećih kapaciteta.
Dalmatinska energetska agencija među prvima je prepoznala važnost ove teme i pružila podršku inicijativi za izradu prve nacionalne studije o baterijama. Studiju su pokrenuli Obnovljivi izvori energije Hrvatske uz podršku Europske banke za obnovu i razvoj, a izradili su je stručnjaci Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu i Energetskog instituta Hrvoje Požar. Nakon 8 mjeseci rada, rezultati su u ožujku predstavljeni na konferenciji Solar Flex Croatia 2026 u Zagrebu.
Studija analizira rad elektroenergetskog sustava u uvjetima rasta proizvodnje energije iz obnovljivih izvora i precizno određuje gdje dolazi do opterećenja u mreži te kolike su potrebne snage baterija kako bi sustav radio stabilno. Rezultati pokazuju da je, nakon realizacije OIE projekata s energetskim odobrenjima, za stabilizaciju sustava potrebno postaviti baterijske spremnike na 17 lokacija ukupne snage oko 1620 MW. Međutim, s obzirom na to da većina novih projekata planira baterije graditi uz same elektrane, dodatna analiza tog realističnijeg scenarija pokazuje potrebu za 26 baterijskih sustava ukupne snage oko 1980 MW.
Najveća potreba utvrđena je upravo u splitskom operativnom području prijenosnog sustava. Na tom području nalazi se oko 66 posto lokacija i približno 75 posto ukupne potrebne snage baterijskih sustava. U odnosu na Split, Zagreb i Rijeka imaju znatno manji udio potreba, dok Osijek u ovom scenariju gotovo i nema izraženu potrebu za baterijama.
Sigurnija i jeftinija opskrba
Ovakvi rezultati posebno su važni za Dalmaciju, koja je već imala iskustvo poremećaja u opskrbi električnom energijom uzrokovanih događajima izvan Hrvatske. Takvi događaji pokazuju koliko je važno imati otporan elektroenergetski sustav koji može reagirati na iznenadne promjene i zadržati sigurnost opskrbe.
Baterije omogućuju upravo to. One preuzimaju višak energije kada je proizvodnja visoka i vraćaju je u mrežu kada je potrošnja veća. Time smanjuju opterećenje mreže, a u izvanrednim situacijama mogu osigurati napajanje kritične infrastrukture poput bolnica. Istovremeno, omogućuju i bolju upotrebu energije iz sunca i vjetra koja se bez baterija ne može u potpunosti iskoristiti. Time se postojeći kapaciteti koriste učinkovitije, bez dodatnog opterećenja sustava.
Studija pokazuje i ekonomske učinke planirane integracije obnovljivih izvora i baterijskih sustava. Prosječna cijena električne energije može se već do 2030. godine smanjiti za gotovo 30 posto, dok baterijski sustavi doprinose predvidljivijim kretanjima cijena.
Za Splitsko-dalmatinsku županiju to znači prije svega sigurniju i jeftiniju opskrbu električnom energijom, ali i mogućnost daljnjeg razvoja energetskih projekata uz odgovorno planiranje, zaštitu prostora i okoliša te dugoročne koristi za gospodarstvo.
Sljedeći korak je ubrzati realizaciju baterijskih projekata na identificiranim lokacijama, uz nastavak ulaganja u modernizaciju mreže, posebno u Dalmaciji. Dalmatinska energetska agencija nastavit će podržavati projekte koji jačaju sigurnost opskrbe i otvaraju novi investicijski ciklus u energetici. •
